|
Dani Zavoda 2004. U hotelu Metrolopol, u svečanoj atmosferi održana je XX stručna konferencija GZJZ-a pod nazivom "Ekološko vrednovanje Beograda". Predstavljeni su referati: EKOLOŠKI ATLAS BEOGRADA Slobodan Tošović, V. Gburčik SISTEM AUTOMATSKOG MONITORINGA KVALITETA VAZDUHA Snežana Matić-Besarabić, N. Vuković, A. Jovanović, Lj.Ađanski-Spasić PROBLEM MEDICINSKOG OTPADA U BEOGRADU Miroslav Tanasković AKTIVNOSTI MOBILNE EKOTOKSIKOLOŠKE JEDINICE U FUNKCIJI SISTEMA UPRAVLJANJA RIZIKOM OD HEMIJSKIH UDESA Milan Milutinović, A. Jovanović, S. Mladenović AKUTNE ZARAZNE BOLESTI Snežana Radivojević, N. Žakula, L. Ilić-Garotić, R. Dmitrović ODREĐENI ZDRAVSTVENI INDIKATORI KVALITETA ŽIVOTNE SREDINE Ljubinka Marčetić, S. Trtica SINTEZNA ELEKTRONSKA EKOLOŠKA KARTA BEOGRADA Verica Gburčik, S. Tošović, P. Gburčik Ekološko vrednovanje Beograda
Integralno ekološko vrednovanje grada je osnova za utvrđivanje balansa između kvaliteta životne sredine i prostorno – funkcionalne strukture grada. Ovakvim vrednovanjem definiše se mogućnost životne sredine grada da prihvati opterećenja prostora zagađujućim materijama i druge poremećaje prirodne ravnoteže.Projekat razvoja sistema ekološkog vrednovanja i adekvatnog integralnog modela za implementaciju u sisteme upravljanja različitim komponentama životne sredine je svakako višegodišnji posao. Ali, rezultati razvoja nemaju statičan karakter. Oni predstavljaju dinamičke alate koji se kontinuirano dopunjuju novim podacima (iz redovnog monitoringa, epizodnih i maršrutnih merenja, prikupljanja novih podataka iz različitih sektora), unapređuju novim tehnologijama i koji obezbeđuju praćenje promena u životnoj sredini tokom vremena. Kroz referate, na ovogodišnjoj jubilarnoj XX Stručnoj konferenciji Zavoda, pod značajnom temom »Ekološko vrednovanje Beograda«, će biti prikazani najnoviji rezultati u 2004. godini, dobijeni upravo u dinamičkom procesu razvoja višegodišnjeg projekta započetog u Zavodu krajem 1998. godine, uz podršku Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda. Projekat ekološkog vrednovanja Beograda i izrada ekološke karte predstavlja napor da se, primenom savremenih stručnih instrumenata i tehnika, integrišu raspoloživi podaci i informacije o prostoru i životnoj sredini u Beogradu i pretvore u sintezne informacije, neophodne nadležnim organima grada u upravljanju i donošenju odluka o programima i politici obnove i održivog razvoja Beograda. Kroz sve faze rada na projektu, orijentacija je bila na dobijanje podloga za formulisanje specifičnih lokalnih ciljeva održivog razvoja. Strateška dokumenta, osnova ovog projekta, su: Agenda 21 (UNEP), Evropska lokalna Agenda 21 (EU) i Politika zdravlja za sve u 21. veku (WHO). U prvim fazama rada izvršena je analiza i vrednovanje teritorije Beograda u makro razmerama. Osnovni produkt na ovom nivou bio je: EKOLOŠKI ATLAS BEOGRADA, 2002 U “Ekološkom atlasu Beograda” 2002, kroz 12 poglavlja, odnosno sektorskih grupa podataka, i kroz 56 mapa (makro razmera približno R1:100 000) prikazane su prirodne i stečene karakteristike Beograda. U finalnoj fazi projekta izvršena je analiza i vrednovanje Beograda u mikro razmerama. Osnovni produkt na ovom nivou je: SINTEZNA ELEKTRONSKA EKOLOŠKA KARTA BEOGRADA SEEKAB, 2004. SEEKAB je i bio osnovni cilj istraživanja u okviru ovog projekta: Razvoj i operacionalizacija modela interaktivne elektronske ekološke karte Beograda, kao osnove za unapređenje upravljanja životnom sredinom. ![]()
Dakle, reč »karta«, koja figuriše u nazivu, ima virtuelno značenje samo u interaktivnom radu sa elektronskom kartom. Naime, sa izborom konkretne lokacije za koju korisnik želi da vidi određene ili sve parametre ekološkog vrednovanja dobija se slika te lokacije linkovana sa bazom podatataka. Jasno je da vizuelnu sliku karte cele teritorije grada, sa svim parametrima, nije moguće dati u obliku jedinstvene karte jer se radi o 1000 slojeva digitalizovanih mapa, geodetskih podloga i baza podataka koje su integrisane u GIS. Ipak, ilustracija jednog od vizuelnih prikaza je na sledećoj slici. U fazi dinamičkog ažuriranja i inovacije projekta izvršena je analiza ekološkog vrednovanje Beograda u makro razmerama. Osnovni produkt na ovom nivou je: EKOLOŠKI ATLAS BEOGRADA, 2004 (Prvo inoviranje Atlasa 2002)
U ovoj fazi u fokusu su bili efekti kvaliteta životne sredine na zdravlje ljudi (ekološki efekti na zdravlje). Ovaj aspekt je analiziran i prikazan u Ekološkom atlasu Beograda 2002, u domenu uticaja aerozagađenja na respiratorna obiljenja.Inovacijom i ažuriranjem podataka u realnom vremenu, u 2004. godini je analiziran širi obuhvat indikatora uticaja životne sredine na zdravlje, prema Sistemu zdravstvenih indikatora kvaliteta sredine (Environmental Health Indicators System, EHIS – WHO, 2002), koji je WHO razradila za sistem NEHAP (National Environmental Health Action Plans) i sistem LEHAP (Local Environmental Health Action Plans). Pored efekata kvaliteta životne sredine na zdravlje ljudi, u Prvom inoviranom ekološkom atlasu 2004., analizirani su i prikazani rezultati preduzetih mera za efikasno praćenje aerozagađenja (automatski monitoring), rezultati rada u oblasti hazarda (medicinski otpad, hemijski akcidenti) kao i novi rezultati u oblasti klimatskih resursa. Obradom i analizom odgovarajućih parametara, indikatora i indeksa kvaliteta životne sredine, definisan je urbano – ekološki i zdravstveniprofil grada. U izboru parametara, indikatora i indeksa, kao i u načinu prezentacije, korišćene su, pored već pomenutog sistema EHIS, i sledeće metodologije: EU – “Ka profilu lokalne održivosti” UNEP/Habitat – “Pregled urbanih indikatora” WHO – “Osnovni indikatori zdravog grada”. U prezentaciji rezultata primenjene su, pre svega, preporuke EU da se u identifikaciji urbanog stanja i problema obuhvati analiza i interpretacija podataka merenja i prikupljenih informacija i mapiranje rezultata primenom tehnologija Geografskog informacionog sistema (GIS). Sva nova iskustva, preporuke i metodologije međunarodnih organizacija, biće korišćeni u daljem kontinuiranom inoviranju i ažuriranju “Ekološkog atlasa Beograda” i “Sintezne elektronske ekološke karte Beograda”. |