|
Statistički prikaz 2005 Zdravstvena zaštita radnika
Na zdravstvenoj zaštiti ove populacije angažovano je ukupno 448 radnika i to 218 lekara (158 specijalista, 4 na specijalizaciji i 56 opšte medicine), 27 radnika sa višom i 203 sa srednjom stručnom spremom. U odnosu na 2004. godinu, ukupan broj radnika je smanjen za 98 i to kako lekara, tako i medicinskih sestara i ostalih radnika, zbog odlaska u penziju uz otpremninu, starosnu penziju ili sporazumnog raskida radnog odnosa. Time je povećano opterećenje lekara i medicinskih sestara, ali je i pored toga obezbeđenost ove grupacije stanovništva zadovoljavajuća. Od ukupnog broja lekara 72,5% su specijalisti medicine rada i drugih specijalnosti, koji učestvuju u timu na preventivnoj zdravstvenoj zaštiti radnika, a članovi su lekarskih komisija za ocenu radne sposobnosti. Najveće službe medicine rada su u domovima zdravlja "Stari grad", "Novi Beograd", "Zemun" i „Dr Milutin Ivković-Palilula". U proseku na 3016 radno aktivnih stanovnika je 1 lekar specijalista i 1,5 medicinskih sestara-tehničara, što je zadovoljavajuća obezbeđenost. Posete radi preventivnih pregleda čine 25,6% aktivnosti u odnosu na ukupan broj evidentiranih poseta lekaru u medicini rada. Od ukupnog broja pregledanih lica u cilju zapošljavanja (30.701) kod 0,4% je konstatovana nesposobnost za rad. Ostvareno je 263.924 prvih poseta lekaru sa prosečno 0,5 poseta po radniku zbog bolesti ili povreda i 1,4 posete kod medicinskih sestara-tehničara zbog različitih intervencija. U službama za zdravstvenu zaštitu radno aktivnog stanovništva, registrovana je stopa oboljevanja od 357,5 na 1000 radnika, nešto manje nego u prethodnoj godini. Pet vodećih grupa bolesti čine 68,9% ukupnog morbiditeta ove grupacije i to: - bolesti sistema za disanje (95,8/1000), - bolesti sistema krvotoka (60,7/1000), - bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva (45,4/1000), - duševni poremećaji i poremećaji ponašanja (25,9/1000) - bolesti mokraćno-polnog sistema (18,8/1000). Povrede, trovanja i posledice delovanja spoljnih faktora čine 5,2% ukupnog morbiditeta, sa stopom od 18,5/1000 radno aktivnih stanovnika. Podaci koji su prikazani u ovom poglavlju dobijeni su na osnovu Izveštaja službe za medicinu rada (obr. br. 3-02-60). |